Uzgoj bukovača kod kuće nije mit, već stvarnost. Ako ste “sretni” vlasnik zasjenjenog i vlažnog balkona na donjim katovima zgrade, i taj balkon vam inače donosi samo frustracije (ni trave ni cvijeća na njemu ne uspijeva), on može biti gotovo idealan za gljive. Danas ljudi na balkonima drže čak i piliće, pa su gljivice zapravo bezazlen hobi :))).
Upravo bukovače su vrlo pogodne za uzgoj kod kuće - one podnose temperaturne promjene, toleriraju promjenjivu vlažnost, pa čak i ljetnu svjetlost (u umjerenim količinama). Naravno, postoje “idealni” uvjeti za rast bukovača:
- Rast micelija: 23°C, 85-95% vlage, 2-3 tjedna u mraku.
- Početak formiranja ploda: 10-15°C, 95-100% vlage tijekom tri do pet dana, svjež zrak i polusjena.
- Plodonošenje: 15-20°C, 85-95% vlage, tjedan po voćnom tijelu, svjež zrak i polusjena.
Kako uzgajati bukovače kod kuće
Prije svega, pripremite mjesto za gljive na balkonu. To mogu biti letvice, zategnuta užad za rublje na koju ćete okačiti vreće sa slamom, ili metalni sklopivi stalak. Možete sve izraditi vlastitim rukama ili kupiti montažni balkon-staklenik.
Materijali:
- Pripremljena slama, usitnjena (pasterizirani supstrat za uzgoj gljiva. Uputstvo za pripremu slame .)
- Plastične vreće, paketi
- Gumice za zatvaranje vreća (ako koristite vreće ili pakete)
- Poliuretanska folija (ako trebate regulirati vlažnost i zaštititi od plijesni)
- Cerada ili prozračna tkanina (za zaštitu vreća od izravnog svjetla)
- Micelij (po mogućnosti na slami ili zrnu, ali može poslužiti i domaći micelij na kartonu )
- Raspršivač za vlagu (obična boca s pumpicom)
- Termometar i higrometar (vrlo preporučljivo, teško je odrediti vlažnost golim okom)
- Otopina za dezinfekciju (ocat, vodikov peroksid, alkohol, klor)
Mjesto gdje će gljive rasti trebate obraditi dezinfekcijskom otopinom, npr. vodikovim peroksidom s raspršivačem, alkoholom, octom ili otopinom klornog vapna u omjeru 1:20 (5%). Obrada je neophodna kako biste izbjegli pojavu plijesni u kutovima.
Pripremljenu slamu ravnomjerno pomiješajte s micelijem: 1 kg micelija može “zainficirati” do 10 kg slame, a ponekad i više. Prije početka rada dezinficirajte sve alate i materijale. Ako miješate slamu i micelij u posudi, a ne direktno u vreći, posudu također prebrišite alkoholom ili peroksidom.
Vreću sa slamom i micelijem možete zatvoriti kao što je prikazano na slici ispod. Vata služi za zaštitu od insekata i spora plijesni. Vreće ostavite da miruju tijekom razdoblja inkubacije, u prosjeku tjedan dana, u mraku.
Primjer kako napuniti vreće slamom za postavljanje na polici.
Za zaštitu od svjetla možete napraviti prozračne zavjese od cerade na policama. Tkaninu je potrebno prokuhati. Što je vreća veća, dulje će trajati kolonizacija. Micelij će se prvo proširiti po svim dostupnim hranjivim tvarima, a tek potom započeti plodonošenje. Svježi zrak je obavezan.
Svakodnevno provjeravajte vreće kako biste uočili pojavu plijesni ili insekata. Kada vreće pobijele, potrebno je napraviti nekoliko otvora kroz koje će gljive izbijati. Neki uzgajivači zatežu vreće bez otvora na vrhu, ali odmah rade otvore sa strane.
Pobijeljene vreće od micelija, začeci gljiva i prve gljive.
Kada primijetite prve znakove plodonošenja, povećajte vlagu i osvjetljenje (svjetlost ipak ostavite raspršenu). Redovito prskajte vodu po vrećama. Možete koristiti mokru gazu kojom ćete prekriti vreće s gljivama (preporuka od uzgajivača na balkonu). Stavite na balkon posude s vodom koje će omogućiti isparavanje. Održavajte visoku vlažnost u razdoblju plodonošenja i osigurajte svjež zrak.
Okačene vreće s gljivama na letvici.
Od jedne vreće možete očekivati tri ili više berbi gljiva, u prosjeku po tjedan za svako razdoblje plodonošenja. Bukovače režite prije nego što počnu žutjeti.
Istrošena slama može poslužiti kao hrana za stoku ili kao kompost. Bukovaču možete uzgojiti u košari za rublje , u roli toaletnog papira, na talogu kave ili u nogavici traperica – o svakom od ovih gljivarskih eksperimenata napisat ću zasebno. Možda ćete upravo s jednim od ovih neobičnih načina započeti svoju avanturu s gljivama.
