Supstrat za uzgoj gljiva nije lako odabrati. Supstrat je materijal u kojem će gljiva rasti. Supstrat može biti od raznih materijala. Talog kave, čajne listiće, slamu, panjeve i trupce, karton - uvijek imate izbor.
Supstrat se naseljava micelijem. Da biste saznali više o njemu, pogledajte članak Micelij za miko-kultivaciju . Zadržat ćemo se na najpopularnijim i hranjivim supstratima za uzgoj gljiva, analizirati njihove nedostatke i prednosti te otkriti koji supstrat je najpogodniji za vas.
Supstrat za gljive od slame
Supstrat od slame i bukovače na njemu.
Slama od pšenice, raži, zobi predstavlja dobru hranjivu osnovu za rast gljiva. Također, jeftina je i uvijek dostupna. Kako uzgajati gljive na slami saznajte u Uzgoj gljiva na slami . Slama je posebno atraktivna zbog svoje univerzalnosti, pogodna je za uzgoj većine vrsta gljiva. Njena hranjiva vlakna lako se razgrađuju i apsorbiraju od strane gljive.
Nedostatak slame je što je potrebno sterilizirati (pasterizirati). Slama je apriori zaražena drugim, agresivnijim gljivicama i sporama plijesni, koje konkuriraju miceliju za hranjivi medij. Detaljnije o dezinfekciji slame možete pročitati u ovom članku .
Gljive na deblima
Gljive uzgojene na deblima su najukusnije, pa ću se na ovim deblima zadržati vrlo detaljno. Prodiranje gljive u drvo odvija se prilično sporo, ali vrlo uspješno. Za uzgoj gljiva pogodna su bjelogorična stabla, ali treba izbjegavati bijelu bagremu i crni orah. Javor, topola, vrba, breza, kesten, jasen, voćke - sve su to dobar izbor. Što je drvo gušće i teže, to će duže trajati kolonizacija micelija i rast gljiva.
Stabla koja ćete koristiti moraju biti zdrava i ne smiju imati tragove drugih gljiva. Međutim, lišajevi ili mahovina mogu biti prisutni, ali ćete ih morati očistiti s debla. Idealno vrijeme za sječu je kraj veljače do sredine ožujka, kada sokovi počinju kružiti stablom. Preporučljivo je obaviti to prije nego što stabla prolistaju. Ako micelij naselite na tako mlado i zdravo deblo, gljive će imati obilje hrane.
Dužina debla može biti od 50 cm do 1,5 metra, a promjer oko 10-15 cm. Mogu se koristiti i šira debla, ali to će zahtijevati više vremena za kolonizaciju. Tanji trupci lako će se lomiti. Svježe posječena debla ne smiju se naseliti odmah, treba ih ostaviti da „odleže“ od dva tjedna do šest mjeseci. Mjesto gdje će se debla skladištiti mora biti čisto i prozračno, a debla ne smiju dodirivati tlo. Tijekom istraživanja za članak, samo sam jednom naišla na preporuku da se debla namoče na 24 sata. Ta se preporuka odnosila na suha debla, ali smatram da suha i stara debla ne treba koristiti, barem ne ako prvi put uzgajate. Ne čuvajte debla dulje od pola godine – na njima će se uspjeti naseliti druge, nejestive gljive. Debla su najbolji supstrat za uzgoj gljiva.
Najbolje vrijeme za inokulaciju gljiva je proljeće, kada mraz više nije prijetnja. Ako će se vaša debla nalaziti na zatvorenom balkonu, ne morate brinuti o mrazu. Nije dobra ideja započinjati uzgoj po velikoj vrućini - izbjegavajte ekstremne temperature.
Što će vam biti potrebno:
Debla bjelogorice.
Bušilica i svrdlo 5\16 za drvo.
Radni stol ili bilo koja druga radna površina (ili pomoćnik).
Čekić, po mogućnosti gumeni.
Prirodni vosak (nisam naišla na preporuke za upotrebu parafina).
Kist za nanošenje voska (mali, za slikanje ili farbanje).
Gljivarske tiple (dübel).
Kako pripremiti deblo za uzgoj gljiva. Shema bušenja.
Na slici je prikazano kako treba bušiti rupe za gljivarske tiple. Dubina i veličina rupa izravno ovise o veličini tiple. Nemojte bušiti preduboko - to ostavlja suhi zračni prostor ispod tiple. Kad su sve rupe spremne, pažljivo umetnite tiple i lagano ih zabijte. Pokušajte ne oštetiti koru drveta.
Foto upute za uzgoj gljiva na deblima
Godinu dana kasnije, gljiva Shiitake
Kada su svi tiplovi zabijeni, rastopite vosak na parnoj kupelji i pažljivo premažite “gljivično mjesto” i trupac drva. Ovo će osigurati izolaciju, spriječiti isparavanje vlage i zaštititi od insekata i mikroparazita. Vosak mora biti zaista vruć, inače će brzo isušiti i oljuštiti se, a njegove molekule neće moći dovoljno duboko prodrijeti da se učvrste u vlaknima drveta.
Sljedeći korak je najvažniji - kolonizacija trupca micelijem. Ova tajanstvena faza odvija se vrlo dugo - od pola godine do godinu i pol (statistički, ali može i ranije). U ovom razdoblju vlaga ima ključnu ulogu. Ako ste odlučili provesti ovu gljivarsku avanturu u stanu (na lođi, balkonu), održavanje vlage za trupce će biti
Mali trupac kod kuće
istovremeno jednostavnije i složenije. Nekoliko trupaca možete postaviti na potporu i smjestiti ih u podložak napunjen vodom. Izravna sunčeva svjetlost je kontraindicirana. Za zaštitu trupaca od izravnog svjetla, možete ih prekriti higroskopnim ceradom. Zalijevajte trupce svaka 2 tjedna ako je temperatura zraka oko 22-25 stupnjeva, ili češće ako je kod vas vruće i suho - ovdje će vam intuicija pomoći. Naravno, uzgoj gljiva na trupcima u stanu je eksperiment za najhrabrije avanturiste))).
Ako će vaši trupci biti smješteni u dvorištu, osigurajte im sjenu, umjerenu toplinu i visoku vlažnost. Trupci ne bi smjeli dodirivati tlo. Idealno mjesto je sjenovita, vlažna šumica s prirodnim navodnjavanjem. Ali poslužit će i mjesto ispod trijema ili čista šupa. Možete zalijevati trupce crijevom za vodu.
Veliki trupci rode dulje od 5 godina. Što je trupac manji, to će brže početi plodonositi, ali će ga gljiva ujedno i brže iscrpiti. Najbolji prinos na trupcima srednje veličine pojavljuje se druge godine nakon početka plodonošenja. Plodonošenje se događa u jesen ili proljeće. Pri berbi pazite da slučajno ne oštetite koru. U nastavku su dva detaljna videozapisa o pripremi trupaca i uzgoju:
Metoda uzgoja na trupcima idealna je za dvorište ili vikendicu, ali iskreno vjerujem da se i na balkonu može smjestiti nekoliko trupaca srednje veličine i napraviti malo istraživanje.
Uzgoj gljiva na piljevini
Prednost se daje piljevini listopadnog drveća - ista preporuka vrijedi i kod odabira trupaca. Piljevina ne smije biti previše sitna jer će se zgnječiti i micelij bi mogao ostati bez zraka. Piljevina sama po sebi nije dovoljno hranjiva, pa se miješa s posijama kako bi se gljivama osiguralo malo više dušika. Na čistoj piljevini također će nešto niknuti, ali gljive će biti tanje, s nerazvijenim klobucima.
Piljevinu treba pasterizirati. Mnogi proizvođači micelija koriste piljevinu za proizvodnju micelijskih podloga.
Alternativni supstrati za gljive
Osim slame, trupaca i piljevine postoje i drugi učinkoviti supstrati:
- Kompost
- Reciklirani papir (ako koristite novine, trebate se uvjeriti da tinta nije otrovna - gljive će sve probaviti)
- Karton bez boje
- Iskorištena taloga od kave
- Iskorišteni čajni listići
- Kompost i vrtni otpad
- Ljuske sjemenki, klipovi kukuruza, listovi banane i drugi organski materijali.
Najbolji supstrat za gljive
Supstrat treba odgovarati vrsti gljive. Ako ste kupili gljivarske štapiće, trebate odabrati trupce. Micelij je već upoznat s vlaknima drveta i mnogo će brže rasti u njima nego, primjerice, u slami. Mnogo toga ovisi i o preferencijama same gljive: zahtjevniji Shiitake, Maitake, Reishi i Lavlja griva preferiraju drvni supstrat, obogaćenu piljevinu i trupce. S druge strane, bukovače će rasti gotovo svugdje.
Opće preporuke za izbor micelija i supstrata:
Micelij na piljevini - trupci, iverje, obogaćena piljevina, karton.
Micelij na žitaricama - slama, piljevina, talog kave, kompost, organski materijal.
Gljivarski štapići - panjevi, trupci, iverje.
Uzgoj gljiva može biti vrlo povoljan projekt ako imate pristup velikoj količini kartona, a talog od kave možete besplatno preuzeti od bariste u obližnjem kafiću - bit će sretni što će ga se riješiti))).
